|
Digitalna fotografija je fotografija u
punom smislu te reči, a digitalni
fotoaparati su danas zrele, kompleksne
mašine koje obavljaju vrlo zahtevne
operacije.
Da bismo bolje razumeli kako zapravo radi
digitalni fotoaparat i da bi nam kasnija objašnjenja
bila jasnija, na početku ćemo navesti najosnovnije
delove.
-
Objektiv (sistem sočiva) predstavlja osnovni i najbitniji
deo svakog fotoaparata. On se nalazi
na putu svetla i njegov zadatak je da
je ukroti i propusti uz što manje gubitke.
Osnovni podaci vezani za njega su žižna
daljina (često se koristi i izraz dužina
objektiva), raspon otvora blende objektiva
i minimalna udaljenost na kojoj objektiv
može da izoštri (fokusira) objekat fotografisanja.
-
Okidač fotoaparata je najbitniji taster
na telu fotoaparata. Pritiskom na njega
svetlosni senzor se izlaže svetlosti
stvarajući fotografiju.
-
LCD
(Liquid Crystal Display) ekran se nalazi
na zadnjoj strani fotoaprata i on predstavlja
jednu od najvećih prednosti digitalnih
fotoaparata jer omogućuje lak i brz
pregled snimljenih fotografija, tako
da na licu mesta, odmah nakon snimljene
fotografije, možemo da proverimo njen
izgled.
-
Tražilo
je prozorčić na gornjem delu
fotoaparata kroz koji gledamo i
vidimo scenu koju fotografišemo.
Danas, zbog minijaturizacije mnogi
modeli digitalnih fotoaparata nemaju
tražila već samo LCD ekrane
na zadnjoj strani fotoaparata koji
pored mnogih drugih uloga imaju i
ulogu tražila.
-
Ugrađeni blic danas poseduje gotovo svaki fotoaparat
i on je dobar saradnik u nekim situacijama
sa nedovoljno svetla, kao i za vršenje
kompenzacije ekspozicije u slučajevima
kada je to na taj način izvodljivo.
-
Memorija digitalnog fotoaprata je medij
za zapisivanje fotografija. Informacije
koje je sakupio senzor i obradio unutrašnji
procesor fotoaparata zapisuju se u memoriji
fotoaparata u vidu digitalnih fotografija.
Memorija je u početku razvoja digitalnih
fotoaparat bila interna, ali danas zbog
potrebe za velikom količinom iste ona
je u vidu izmenjivih memorijskih kartica
koje mogu biti različitog tipa u zavisnosti
od proizvođača fotoaparata (CF, SD,
xD...).
-
Baterije koje
koriste fotoaprati mogu biti različitih
vrsta, ali im je svima zadatak da obezbede
dovoljno autonomije za rad fotoaparata.
Digitalni fotoaparati koriste dosta
više električne snage od klasičnih fotoaprata
pa je kapacitet baterije vrlo bitan.

Pre početka
procesa fotografisanja moramo se dobro upoznati
sa opremom koju ćemo koristiti.
Proučimo uputstvo pažljivo i nemojmo preskakati
oblasti govoreći da nam to nikada neće zatrebati.
Moramo detaljno znati šta mogućnosti
svog fotoaparata jer jedino na taj način
možemo izvući iz njega maksimum u
određenoj situaciji.
Fotoaparat ćemo, u zavisnosti od njegove
veličine, držati na različite načine,
ali postoje neka osnovna pravila pri držanju
fotoaparata i njih se treba pridržavati.
-
Mora se obratiti pažnja da prsti
ne budu ispred prednjeg dela
objektiva jer se mogu naci u
kadru i uništiti fotografiju.
Takođe,
ako
koristimo ugrađeni blic fotoaparata
onda moramo voditi računa da
nam se prsti ne nalaze ispred
istog. Dobro pogledajte prednji
deo vašeg fotoaparata i proučite
šta je koji otvor i čemu služi
koja lampica (senzor za kontrolu
blica ili pomoćno svetlo za
izoštravanje u uslovima sa manje
svetla) i pazite da ih ne prekrijete.
-
Desna ruka uvek drži rukohvat
fotoaparata (i kod kompaktnih
fotoaparata je ovaj deo uvek
bar malo izdvojen da bi se obezbedilo
bolje držanje) dok leva pridržava
objektiv (kod kompaktnih fotoaparata
pridržava levu stranu kućišta
fotoaparata
ili njegov donji deo)
i obezbeđuje stabilnost.
-
Ako je fotoaparat
“na oku”
to obezbeđuje dodatnu stabilnost
jer su ruke blizu tela i samim
tim umanjujemo podrhtavanje
fotoaparata.
-
Pri fotografisanju
bez blica u uslovima slabije
osvetljenosti ili kada koristimo
veće žižne daljine upotreba stalka
je gotovo neizbežna.
Postoje situacije kada se odstupa
od pomenutih pravila i saveta za
držanje fotoaparata, ali kada god
je to moguće trebamo da se trudimo
da ih ispoštujemo
|