|
Izoštravanje
Izoštravanje
je mogućnost objektiva da selektivno izoštrava
(fokusira) objekte koje vidi. Ovo znači
da će ukoliko fokusiramo neki objekat svi
objekti koji su na istoj udaljenosti biti
takođe u fokusu. Da li će i koliko objekti
koji su na drugim udaljenostima od fotografa
biti zamućeni (van fokusa) definiše
otvor blende.
Mogućnost
fotoaparata da izoštrava objekte na određenoj
udaljenosti je od velikog značaja u konstrukciji
kompozicije fotografije. Svi današnji kompaktni
digitalni fotoaparati imaju mogućnost automatskog
izoštravanja, ali su retki oni koji poseduju
ručno podešavanje. U većini slučajeva i
za većinu korisnika je ovo sasvim dovoljno.
Izoštravanje je karakteristika objektiva
fotoaparata.
Korišćenje
focus lock
opcije je osnovna operacija kojom se mora
ovladati pre nego se počne sa fotografisanjem,
posebno ukoliko koristimo kompaktne
fotoaparate.
Ovo je mogućnost fotoaparata da izoštri
objekte na jednoj udaljenosti i obezbedi
da ne dođe do promene te vrednosti dok mi
promenimo kompoziciju. Ovde se mora voditi
računa da i nakon preomene kompozicije objekat
fotografisanja bude na istoj udaljenosti
od fotoaparata (ne smemo se kretati!), jer
u protivnom objekat fotografisanja više
neće biti optimalno izoštren. Kao prvo podesimo
fotoaparat da izoštrava objekte u centru,
a ne (kao što je po nekada predefinisano)
da sam bira objekat koji će izoštriti.
Postupak
focus lock
korak po korak
|

|

|
|
1. Objekat
koji fotografišemo postavimo u centar
(fotografija levo)
2. Pritisnemo
okidač fotoaparata do pola da bi
izoštrio objekat fotografisanja
3. Držeći
okidač pritisnut do pola pomerimo
fotoaparat da bi ostvarili željenu
kompoziciju uz vođenje računa da
ne menjamo udaljenost fotoaparata
od objekta koji fotografišemo (fotografija
desno)
4. Pritisnemo
okidač fotoaparata do kraja
|
Mogi fotoaparati imaju mogućnost
izbora položaja tačke izoštravanja. Neki
modeli imaju zaista veliki broj mogućih
izbora. Ovo može predstavljati veliku
prednost, a sa druge strane, za
neiskusnog korisnika i veliku teškoću. U
slučaju kada možemo da biramo tačku
izoštravanja gore opisani postupak nije
toliko potreban jer jednostavno možemo
odrediti da fotoaparat izoštri teniske
loptice pomeranjem tačke izoštravanja u
levu ili u desnu stranu.
Zumiranje
Zum
mogućnost objektiva je sposobnost objektiva
da približi objekat fotografisanja. Njega
određuje početna i krajnja vrednost
žižne daljine.
Dobija se kao količnik (krajnja vrednost)
/ (početna vrednost). Početna vrednost određuje
maksimalni široki ugao koji objektiv može
da vidi, a krajnja vrednost najuži ugao.
Mogućnost
fotoaparata da izvrši uvećanje je još jedna
od osobina koju moramo dobro upoznati odmah
na početku. Ovde govorimo isključivo o optičkom
zumu koja je osobina objektiva fotoaparata
jer je digitalni zum najobičnija budalaština
izmišljena u marketinške svrhe. Opcija digitalnog
zuma iseca središnji deo fotografije i razvlači
je na veličinu cele fotografije što automatski
znači da degradira kvalitet iste u ogromnoj
meri. Ovo isto možemo postići u bilo kom
programu za obradu fotografije, uz mnogo
bolje rezultate. Zaobiđite ovu opciju u
najširem luku! Korišćenje optičkog zuma
uvodi mnogo mogućnosti pri konstruisanju
kompozicije i tako ga treba shvatiti i znati
kada ga i na koji način koristiti.
Takođe, on povlači za sobom i druge posledice
o kojima treba voditi računa, kao što je
veća osetljivost na podrhtavanje fotoaparata
i manja maksimalna količina svetlosti koja
može da prođe kroz objektiv.
|
Ne dozvolite
da vas mrzi da odšetate nekoliko
koraka i da zbog toga koristite
zum opciju fotoaparata. U zavisnosti
od toga šta želite i na koji
način da fotografišete razmišljajte
koju žižnu daljinu ćete koristiti.
|
Treba
naglasiti da zum opcija objektiva nije isto
kao i prići objektu fotografisanja. Korišćenje
veće žižne daljine objektiva približava
sve objekte na fotografiji pa samim tim
"kompresuje" fotografiju, tj. pozadinski
objekti izgledaju takođe bliže, što znači
da razmak između najbližeg i najdaljeg objekta
prividno smanjen.
|

|

|
|
Levo - objektiv
sa žižnom daljinom od 28mm, desno
- 200mm. Obratimo pažnju na dužinu
prednje klupe i na položaje drveća
i druge klupe. Povećanjem žižne
daljine smo "skratili" klupu i približili
sve objekte. Leva fotografija ima
veću dubinu, dok je desna perspektiva
"kompresovana".
|
|

|
Dati dijagram
prikazuje razliku između širokougaonog
i tele objektiva. Iako fotoaparat
u položajima 1 i 2 vidi objekat
fotografisanja na isti način
(od tačke A do tačke B) razlika
je u odnosu na pozadinu. Fotoaparat,
kada je u položaju 1 vidi veći
deo pozadine koristeći širokougani
objektiv, dok u slučaju položaja
2 ugao objektiva je dosta uži
(tele objektiv) i on vidi manji
deo pozadine. Samim tim deo
pozadine na fotografiji dobijenoj
iz položaja 2 će biti uvećan.
Ovo se može
videti na gornje dve fotografije
ako pogledamo objekte koji se
nalaze iza klupe koja je u prvom
planu.
|
|