foto vodič > priručnik > osnovna obrada fotografija

 
 
 
OSNOVNA OBRADA FOTOGRAFIJA  
 

Strana  1 - 2

U bilo kom formatu da fotografišemo, obrada digitalnih fotografija se svodi na ista podešavanja. Prvo je neophodno podesiti kontrast, osvetljenost, zatim izvršiti korekciju boja i ako je to potrebno još neke dopuske korekcije. U ovom tekstu su pomenute zaista osnovna podešavanja i njih bi trebalo primenjivati redovno. U početku će sve ovo ići malo sporije, ali već nakon desetak obrađenih fotografija će sve biti daleko brže i polako će preći u rutinu. Ako se fotografiše u RAW formatu postupak je nešto drugačiji nego što je to slučaj kada je reč o JPEG (ili TIFF) formatu pa ćemo taj slučaj objasniti u posebnom delu. A sada se zadržimo na načinu podešavanja koja će koristiti velika većina i koja su neophodna ako želimo da naše fotografije zažive na pravi način.

Ako fotografišemo u JPEG formatu fotografišimo u najvećem kvalitetu koji fotoaparat dozvoljava. Tako ćemo biti u mogućnosti da malo korigujemo kompoziciju odsecanjem neželjenih delova fotografije i zadržimo visok kvalitet štampe. Dakle, preneli smo naš fajl iz fotoaparata u računar, otvorili ga u Photoshop-u i želimo da ga obradimo kako bi predstavljao fotografiju spremnu za štampu.

Na početku napomenimo da se obavezno napravi kopija originalnog fajla i da se originalni fajl čuva na sigurnom jer ćemo možda jednog dana poželeti da ga iskoristimo na potpuno drugi način i dobijemo potpuno novu fotografiju.

Prvi korak je korekcija kompozicije odsecanjem neželjenih delova ukoliko je to potrebno. Ovde ne treba preterivati (da ne bismo dobili previše malu fotografiju), ovo su sitne korekcije i to se svodi uglavnom na odsecanje krajeva (alatka Crop iz glavne palete sa alatkama) kako bi kompoziciono dobili uverljiviju fotografiju bez suvišnih detalja ako postoje.

Drugi korak je podešavanje veličine naše fotografije (Image SIze), ali samo u broju tačaka po inču (polje Resolution). Ovde treba da podesimo da naša fotografija ima 300 tpi (tačaka po inču) jer je to standard koji koriste fotoštampači. Na taj način ćemo videti koliko naša fotografija ima potencijala, tj. koliku veličinu možemo da odštampamo pri najvišem kvalitetu štampe. Neki minimum za dobru štampu je 240 tpi, ali se može ići do brojke 200.

Image > Image Size

Kada menjamo broj tačaka po inču fotografiji, da ne bi došlo do promene njene veličine u pikselima, potrebno je da kvadratić ispred opcije Resample Image ne bude označen. Fotoaparati obično snimaju fotografije u rezoluciji 72 tpi (pixel/inch), mi ćemo tu vrednost promeniti na 300. Kada promenite ovu veličinu ponovo uključite opciju Resample Image (da alatku vratimo u pređašnje stanje i budemo spremni za dalje korišćenje iste) i pritisnite OK. Kasnije kada/ako budemo menjali veličinu fotografije zbog podešavanja određenom formatu štampe samo ćemo uneti željeni broj u centimetrima u oblast označenu sa Document Size. Ako nisu selektovani, iz padajućeg menija izaberite centimetre (pixels/inch ne treba dirati).

 

Window > Layers

Informacije o slojevima bi trebalo da se već nalaze u donjem desnom uglu ekrana. Ako to nije slučaj pratite putanju napisanu gore. Desnim klikom na Background sloj izaće padajući meni gde je potrebno izabrati Duplicate Layer, nakon čega ćemo dobiti novi sloj koji predtavlja kopiju postojećeg.

 

Nakon što smo podesili kompoziciju i veličinu naše fotografije napravimo duplikat osnovnog sloja (desni klik na Background sloj i odaberemo Duplicate Layer neakon čega će se pojaviti kopija osnovnog sloja). Na ovom sloju ćemo vršiti naše korekcije dok će osnovni sloj ostati nepromenjen. Ako ste slučajno selektovali osnovni sloj kliknite mišem na novi sloj (njega želimo da obrađujemo) kako bi ga selektovali i vodite računa da se novi sloj nalazi iznad osnovnog, jer smo na taj način u stanju da vidimo novonastale promene. Nakon ovog koraka, snimimo naš fajl u PSD formatu gde će biti sačuvana informacija o slojevima. PSD format koristite sve dok ne budete bili zadovoljni krajnjim ishodom kada vašu fotografiju ponovo možete snimiti u JPEG formatu sa najnižom kompresijom.

Kada smo završili sve ove pripreme, sledi podešavanjem kontrasta. Napomenimo da nikako ne treba upotrebljavati opciju Brightnes/Contrast, koja je najlošiji izbor. Ovo je iz razloga što ona deluje na sve piksele zajedno i dobićemo efekat kao da smo u fotoaparatu pojačali kontrast što će dovesti do gubitka detalja u tamnim i svetlim oblastima, a to nikako ne želimo. Umesto nje, koristićemo dve alatke, Levels i Curves. Levels ćemo koristiti za podešavanje osvetljenosti scene i podešavanje svetlih i tamnih oblasti, a Curves za podešavanje kontrasta, mada alatka Curves može u velikoj meri da zameni alatku Levels. Biće potrebno malo vremena za navikavanje, ali kada jednom ovladate podešavanjem ovih opcija uvidećete koliko je to zaista jednostavno i koliko mogućnosti pružaju. Napomenimo da je firma Adobe najzad reagovala u vezi destruktivnog karaktera Brightnes/Contrast alatke i promenila njen karakter (moguć je izbor starog režima ili novog unapređenog) u svom najnovijem velikom Photoshop-u CS3, tako da ona sada deluje nešto nalik Curves alatki, ali naravno i dalje je mnogo veća kontrola pomoću Curves alatke.

Iamge > Adjstments > Levels

Pomoću tri klizača definišemo najsvetliju, srednju i najtamniju nijansu na fotografiji čime ćemo uticati na njenu sveukupnu osvetljenost. U tome će nam u velikoj meri pomoći histogram iznad pomenutih klizača. Ispod se nalaze još dva klizača kojim kontrolišemo koju vrednost će imati najsvetlija nijansa, a koju najtamnija nijansa.

Image > Adjustments > Curves

Alatka Curves služi za mnogo toga, podešavanje kontrasta, osvetljenja, intenziteta pojedinačnih boja u odeređenim oblastima. Na gornjem dijagramu smo svetlije vrednosti spektra još malo posvetlili a tamnije još malo potamnili što dovodi do povećanja kontrasta naše fotografije. Ova kriva (tzv. "S" kriva) ne mora da bude simetrična to zavisi od polazne fotografije i onoga šta želimo da postignemo.

 

 

Strana  1 - 2

 

 

Darko Ivančević