|
Strana 1 -
2
U bilo kom formatu da fotografišemo,
obrada digitalnih fotografija se svodi na
ista podešavanja. Prvo je neophodno podesiti
kontrast, osvetljenost, zatim izvršiti korekciju
boja i ako je to potrebno još neke dopuske
korekcije. U ovom tekstu su pomenute zaista
osnovna podešavanja i njih bi trebalo primenjivati
redovno. U početku će sve ovo ići malo sporije,
ali već nakon desetak obrađenih fotografija
će sve biti daleko brže i polako će preći
u rutinu. Ako se fotografiše u RAW formatu
postupak je nešto drugačiji nego što je
to slučaj kada je reč o JPEG (ili TIFF)
formatu pa ćemo taj slučaj objasniti u posebnom
delu. A sada se zadržimo na načinu podešavanja
koja će koristiti velika većina i koja su
neophodna ako želimo da naše fotografije
zažive na pravi način.
Ako fotografišemo u JPEG
formatu fotografišimo u najvećem kvalitetu
koji fotoaparat dozvoljava. Tako ćemo biti
u mogućnosti da malo korigujemo kompoziciju
odsecanjem neželjenih delova fotografije
i zadržimo visok kvalitet štampe. Dakle,
preneli smo naš fajl iz fotoaparata u računar,
otvorili ga u Photoshop-u i želimo da ga
obradimo kako bi predstavljao fotografiju
spremnu za štampu.
Na početku napomenimo da
se obavezno napravi kopija originalnog fajla
i da se originalni fajl čuva na sigurnom
jer ćemo možda jednog dana poželeti da ga
iskoristimo na potpuno drugi način i dobijemo
potpuno novu fotografiju.
Prvi korak je korekcija
kompozicije odsecanjem neželjenih delova
ukoliko je to potrebno. Ovde ne treba preterivati
(da ne bismo dobili previše malu fotografiju),
ovo su sitne korekcije i to se svodi uglavnom
na odsecanje krajeva (alatka
Crop
iz glavne palete sa alatkama) kako bi kompoziciono
dobili uverljiviju fotografiju bez suvišnih
detalja ako postoje.
Drugi korak je podešavanje
veličine naše fotografije (Image
SIze), ali samo u broju tačaka
po inču (polje Resolution). Ovde
treba da podesimo da naša fotografija ima
300 tpi (tačaka po inču) jer je to standard
koji koriste fotoštampači. Na taj način
ćemo videti koliko naša fotografija ima
potencijala, tj. koliku veličinu možemo
da odštampamo pri najvišem kvalitetu štampe.
Neki minimum za dobru štampu je 240 tpi,
ali se može ići do brojke 200.
|
Image
> Image Size

Kada menjamo
broj tačaka po inču fotografiji,
da ne bi došlo do promene njene
veličine u pikselima, potrebno
je da kvadratić ispred opcije
Resample Image ne bude označen.
Fotoaparati obično snimaju fotografije
u rezoluciji 72 tpi (pixel/inch),
mi ćemo tu vrednost promeniti
na 300. Kada promenite ovu veličinu
ponovo uključite opciju
Resample Image (da alatku vratimo
u pređašnje stanje i budemo
spremni za dalje korišćenje
iste) i pritisnite OK. Kasnije
kada/ako budemo menjali veličinu
fotografije zbog podešavanja
određenom formatu štampe samo
ćemo uneti željeni broj u centimetrima
u oblast označenu sa Document
Size. Ako nisu selektovani,
iz padajućeg menija izaberite
centimetre (pixels/inch ne treba
dirati).
|
Window
> Layers

Informacije
o slojevima bi trebalo da se
već nalaze u donjem desnom uglu
ekrana. Ako to nije slučaj pratite
putanju napisanu gore. Desnim
klikom na Background sloj izaće
padajući meni gde je potrebno
izabrati Duplicate Layer, nakon
čega ćemo dobiti novi sloj koji
predtavlja kopiju postojećeg.
|
Nakon što smo podesili kompoziciju
i veličinu naše fotografije napravimo duplikat
osnovnog sloja (desni klik na Background
sloj i odaberemo
Duplicate
Layer neakon čega će se pojaviti
kopija osnovnog sloja). Na ovom sloju ćemo
vršiti naše korekcije dok će osnovni sloj
ostati nepromenjen. Ako ste slučajno selektovali
osnovni sloj kliknite mišem na novi sloj
(njega želimo da obrađujemo) kako bi ga
selektovali i vodite računa da se novi sloj
nalazi iznad osnovnog, jer smo na taj način
u stanju da vidimo novonastale promene.
Nakon ovog koraka, snimimo naš fajl u PSD
formatu gde će biti sačuvana informacija
o slojevima. PSD format koristite sve dok
ne budete bili zadovoljni krajnjim ishodom
kada vašu fotografiju ponovo možete snimiti
u JPEG formatu sa najnižom kompresijom.
Kada smo završili sve ove
pripreme, sledi podešavanjem kontrasta.
Napomenimo da nikako ne treba upotrebljavati
opciju Brightnes/Contrast, koja je najlošiji
izbor. Ovo je iz razloga što ona deluje
na sve piksele zajedno i dobićemo efekat
kao da smo u fotoaparatu pojačali kontrast
što će dovesti do gubitka detalja u tamnim
i svetlim oblastima, a to nikako ne želimo.
Umesto nje, koristićemo dve alatke, Levels
i Curves.
Levels ćemo koristiti za podešavanje osvetljenosti
scene i podešavanje svetlih i tamnih oblasti,
a Curves za podešavanje kontrasta, mada
alatka Curves može u velikoj meri da zameni
alatku Levels. Biće potrebno malo vremena
za navikavanje, ali kada jednom ovladate
podešavanjem ovih opcija uvidećete koliko
je to zaista jednostavno i koliko mogućnosti
pružaju. Napomenimo da je firma Adobe najzad
reagovala u vezi destruktivnog karaktera
Brightnes/Contrast alatke i promenila njen
karakter (moguć je izbor starog režima ili
novog unapređenog) u svom najnovijem velikom
Photoshop-u CS3, tako da ona sada deluje
nešto nalik Curves alatki, ali naravno i
dalje je mnogo veća kontrola pomoću Curves
alatke.
|
Iamge
> Adjstments > Levels

Pomoću tri klizača definišemo
najsvetliju, srednju i najtamniju
nijansu na fotografiji čime
ćemo uticati na njenu sveukupnu
osvetljenost. U tome će nam
u velikoj meri pomoći histogram
iznad pomenutih klizača. Ispod
se nalaze još dva klizača kojim
kontrolišemo koju vrednost će
imati najsvetlija nijansa, a
koju najtamnija nijansa.
|
Image >
Adjustments > Curves

Alatka
Curves služi za mnogo toga,
podešavanje kontrasta,
osvetljenja, intenziteta
pojedinačnih boja u
odeređenim oblastima. Na
gornjem dijagramu smo
svetlije vrednosti spektra
još malo posvetlili a
tamnije još malo potamnili
što dovodi do povećanja
kontrasta naše fotografije.
Ova kriva
(tzv. "S" kriva)
ne mora da
bude simetrična to zavisi od
polazne fotografije i onoga
šta želimo da postignemo.
|
Strana 1 -
2
|